U fokusu - Bosna i Hercegovina

BiH dostiže tek trećinu nivoa razvoja EU

Dalje piše da period od početka posljednje decenije obilježava nedovoljna ekonomska aktivnost potrebna za bržu konvergenciju ka razvijenim zemljama.

"Skromni rast realne ekonomske aktivnosti iz prethodne godine nastavljen je i u 2025. godini, a ostvaruje se uz pogoršanje investicijskih prilika, visokog inflatornog pritiska na prosječne potrošačke cijene i troškove rada, te nastavak dvocifrenog rasta cijena nekretnina, što osnažuje makroekonomske neravnoteže. Sudeći prema setu kvantitativnih pokazatelja makroekonomskih neravnoteža, u 2024. godini je zabilježena kontinuirana interna neravnoteža u vidu visoke stope nezaposlenosti, neravnoteža vezana za daljnji rast jediničnih troškova rada koji će se dodatno pojačati tokom 2025. godine, te neravnoteža u vidu kontinuirano visokog rasta cijena nekretnina stambene namjene", ističe se, između ostalog, u izvještaju.

Dodaje se da je posebno naglašen faktor koji doprinosi neravnotežama snažan pritisak temeljnih cijena, koje su pod sve većim pritiskom rasta troškova rada i rasta cijena električne energije.

"Gubitak konkurentnosti domaće ekonomije, koja je, pored niskih troškova rada, decenijama počivala na niskim ulaznim troškovima električne energije, uveliko je determiniran nepovoljnom strukturom proizvodnje koja sve više dovodi do rasta uvoza električne energije, što stvara dodatni inflatorni pritisak na proizvođačke i potrošačke cijene. Visoko učešće zaposlenih u javnom sektoru, uz sve izražajnije negativne demografske promjene, koje uključuju dramatično negativni prirodni priraštaj stanovništva, odliv radno sposobnog stanovništva i puno brži rast broja penzionera u odnosu na broj zaposlenika, predstavljaju važan izvor makroekonomskih neravnoteža u srednjem i dugom roku", stoji u izvještaju.

Očekuje se dalji negativan doprinos rada na potencijalni ekonomski rast, što će dodatno otežati smanjenje ekonomskog jaza za razvijenim zemljama i usložniti funkcioniranje obrazovnog, penzionog i zdravstvenog sistema.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da stanje definitivno nije sjajno.

"Ipak, kad se govori o EU, sada zemlje Istočne Evrope imaju više stope rasta od prosjeka EU, ali i od nas, tako da one podižu tu ljestvicu. Kada neko kaže EU, misli na Njemačku, Francusku, Italiju, najrazvijenije zemlje, ali one nama trenutno ne odmiču. Nama počinju odmicati Poljska, Češka, Mađarska, Slovačka, Estonija, Litvanija, Letonija. Zahvaljujući ovim zemljama, ta statistička razlika se produbljuje", objašnjava Đogo.

Prema njegovim riječima, zabrinjavajuće je što je razlog za povećanje jaza i razlike između nas i EU to što zaostajemo za drugim zemljama istočne Evrope.

"Kako to da mogu ove zemlje napraviti rast, a BiH ne može? Kako Poljska može rasti duplo više od BiH? Ove zemlje prave sve veću razliku u nivou razvoja, a to što su one članice EU, to povećava naše zaostajanje. Imamo ozbiljne ekonomske probleme. Do prije nekoliko decenija smijali smo se Rumuniji, a sada je ova zemlja pretekla nivo razvoja BiH", naglasio je Đogo.